Mount Everest

Mount Everest Qomolangma (ཇོ་མོ་གླང་མ),Sagarmāthā (सगरमाथा), Chajamlungma, Zhumulangma (珠穆朗玛峰 Zhūmùlǎngmǎ Fēng) Chomolungma
Pogled na Mount Everest s planine Kala Patthar
Visina	8848 m
Planinski masiv	Mahalangur Himal, Himalaja
Lokacija
Država	Nepal i Kina (Tibet)
Planinarenje
Prvi uspon	29. 5. 1953. Edmund Hillary Tenzing Norgay Bez boca s kisikom 1978. Reinhold Messner i Peter Habeler Samostalni uspon 1980. Reinhold Messner
Najlakša staza	južni prijevoj (Nepal)

Mount Everest (također tib. Qomolangma, nep. Sagarmāthā, lim. Chajamlungma, kin. Zhumulangma, eng. Mount Chomolungma), najviša je planina na Zemlji i najviša tačka na zemaljskoj kontinentalnoj kori, prema mjerenju visine topografskog vrhunca od 8,848 metara iznad razine mora. Planina, koja je dio lanca Himalaje u Aziji, locirana je na granici između zone Sagarmatha u Nepalu, i autonomne regije Tibet u Kini.

1856, Velika trigonometrijska izmjera Indije, prva je ustanovila i objavila visinu Mount Everesta, tada poznatog kao Peak XV, od 29,002 ft (8,840 m). 1865, britansko Kraljevsko Geografsko društvo (Royal Geographical Society) planini je dodijelilo službeno englesko ime na predlog Andrewa Waugha, tadašnjeg glavnog geodetskog nadzornika Indije (Surveyor General of India). Naziv Chomolungma bio je u stoljećima u raširenoj upotrebi među Tibetancima, ali Waugh nije mogao predložiti rašireno lokalno ime jer su Nepal i Tibet tada bili zatvoreni za strance.

Najviša planina na svijetu privlači penjače svih profila, od iskusnih planinara do početnika koji su spremni platiti znatne svote profesionalnim planinskim vodičima radi uspješnog uspona. Planina, premda ne postavlja znatne tehničke teškoće pri usponu na standardnoj ruti (drugi vrhunci iznad 8,000 m visine kao K2 ili Nanga Parbat znatno su teži), ipak skriva mnoge opasnosti, kao visinska bolest, vremenske prilike i vjetar. Do kraja penjačke sezone 2008, 2,700 osoba ostvarilo je 4,102 uspona na vrhunac.^[1] Penjači su znatan izvor turističkog prihoda u Nepalu, čija vlada nalaže svim budućim penjačima izdavanje skupe dozvole, po cijeni do 25,000 USD po osobi.^[2] Everest je do sada uzeo 210 života, uključujući i osmero koji su poginuli 1996. za vrijeme oluje na velikoj nadmorskoj visini. U "zoni smrti" uvjeti su toliko teški da su mnoga tijela poginulih ostavljena na mjestu. Neka od njih vidljiva su sa standardnih puteva uspinjanja.^[3]

1. ↑ Full list of all ascents of Everest up to and including 2008 (in pdf format)
2. ↑ „National Geographic Adventure Magazine: Ask Adventure--Tips”. National Geographic Society. May 2005. Pristupljeno 23. 01. 2008. 
3. ↑ Haywood, Ben. „Ethics of Everest”. The Age Education. Arhivirano iz originala na datum 2008-01-19. Pristupljeno 23. 01. 2008.